Aktivnosti O nama Sohbeti

Šta je Buhara i koje su joj aktivnosti?

Vakuf Buhara osnovan je u Turskoj kao proširenje vakufa Semerkand. Naziv Buhara dolazi od imena grada Buhara u današnjem Uzbekistanu, zbog značaja tog grada i njegove regije, koja uključuje i Semerkand, Gudzdevan, Rivger, Ramiten i druga mjesta od ključne važnosti za islamsku civilizaciju. Ova regija bila je srce islamskog znanja, duhovnosti i kulture, gdje su djelovali veliki alimi, evlije i šejhovi/muršidi/duhovni vodiči.

Vakuf Buhara, osnovan pod duhovnim vođstvom Šejh Sejjid Muhammed Fettah El-Husejnija k.s., stoji kao čista staza bazirana na Kur’anu i sunneta, posvećena spašavanju ljudi od džehennemske vatre, duhovnom odgoju i zadobijanju Allahovog zadovoljstva. Ovaj put se čvrsto drži čistog ehli sunnetskog učenja baziranom na priznatim mezhebima preko kojih nam je došlo čisto znanje o našoj vjeri do današnjih dana.

Šejh Sejjid Muhammed Fettah El-Husejni k.s., predan iršadu – vođenju ljudi ka istini i duhovnoj ispravnosti – predvodi ovu misiju, pozivajući muslimane na teobu, da krenu na put duhovnog odgoja, da uče i podučavaju druge vjeri, da se uključe u hizmete koji vode ka ahiretskoj sreći. Vakuf Buhara omogućava mnogobrojne aktivnosti i projekte, osmišljene da pruže duhovni odgoj, podršku zajednici i izgradnju moralnih i korisnih članova društva.

Gavs-i Sekalejn Šejh Sejjid Muhammed Fettah El-Husejnija k.s.

Na ovom putu, vakuf djeluje kao svjetionik dobra, čuvajući tradiciju ehli sunneta vel džemata i omogućavajući ljudima da se međusobno pomažu, dijele znanje i grade zajednicu ispunjenu vjerom, ljubavlju i lijepim ahlakom.

Buhara – Centar duhovnosti i znanja

Buhara, poznata i kao Kubbetü’l İslâm (Kupola islama), smatra se jednim od najvažnijih gradova islamskog svijeta. Smatra se da ime Buhara potječe od riječi “vihara”, što znači “kula” ili “hram”. Ovaj grad i njegova regija poznati su po Tursko-islamskoj arhitekturi i kao mjesta odgoja mnogih evlija i učenjaka. Regija oko Buhare bila je oaza tesavufa, znanja i kulture, povezujući duhovne centre i širivši bereket i fejz na sve strane svijeta.

Regija velikih islamskih centara

Tri velika grada ove regije su ponijela naslov Kubbetü’l İslâm zbog svoje važnosti kao centara znanja, vjere i kulture:

  1. Ahlat (Turska)
  2. Belh (Afganistan)
  3. Buhara (Uzbekistan)

Osim njih, i Semerkand, Gudzdevan, Rivger i Ramiten zauzimaju posebno mjesto u historiji islama, čineći cijelu regiju neprocjenjivom riznicom islamske civilizacije.

Velikani regije Buhare

Regija Buhare dala je brojne učenjake, mutasavvife i alime koji su oblikovali islamsku misao i duhovnost. Među njima su:

  • Abdulhâlik Gudzdevânî kuddise sirruhû – Osnivač Nakšibendijskog tarikata.
  • Arif-i Rîvgerî kuddise sirruhû – Njegov halifa, koji je nastavio širenje tesavvufa.
  • Mahmud İncirfağnevi kuddise sirruhû – Jedan od istaknutih mutasavvifa regije.
  • Ali Râmîtenî kuddise sirruhû – Poznat kao “Azizân”, veliki alim i muršid.
  • Muhammed Baba Semmâsî kuddise sirruhû – Duhovni učitelj – muršid Šaha Nakšibenda.
  • Emîr Külâl kuddise sirruhû – Duhovni učitelj – muršid Šaha Nakšibenda.
  • Bahâuddin Naqšibend kuddise sirruhû – Reformator i najpoznatiji predstavnik Nakšibendijskog tarikata.
  • Imam Buharija – Autor najpoznatije zbirke hadisa, Sahih Buharija.
  • Imam Maturidija – Osnivač Maturidijske škole akaida.
  • Ahmet Jesevi – Jedan od prvih turskih sufija i muršida.
  • Hadže Ubejdullah Ahrar – Utjecajni muršid iz Semerkanda.
  • Alaedin Attar – Halifa Šaha Nakšibenda, nastavljač njegove misije.

Historijska važnost regije

Semerkand, Gudzdevan i Buhara su gradovi čija povijest svjedoči o procvatu znanja i kulture. Semerkand je često opisan kao “glavni grad svijeta”, poznat po veličanstvenim građevinama, džamijama i turbetima. U Buhari i okolici nalaze se kaburi brojnih velikana, koji su činili hizmet islamu šireći znanje, vjeru i moral.

Regija je kroz historiju prolazila kroz različite periode vlasti, od Aleksandra Velikog i Samanida, preko Karahanida, Selćuka i Harzem Šahova, do Timura i Osmanlija. Uprkos izazovima, uvijek je ostala centar duhovnosti i kulture.

Buhara i Semerkand danas

Buhara i Semerkand i dalje obavljaju istu misiju: čuvaju tradiciju ehli sunneta vel džemata i povezuju muslimane širom svijeta. Ovi gradovi i njihova regija simboliziraju svjetiljku islama koja nas vodi putem imama Buharije, imama Maturidije, Abdulhalika el Gudždevanija i Šaha Nakšibenda kuddise sirruhû.

Vakuf Buhara, kao nasljednik vakufa Semerkand, nastavlja ovu misiju šireći znanje, vjeru i duhovnost, spajajući muslimane sa naslijeđem ove svete regije i vodeći ih ka Mekki i Medini.

Kulturni centar islamske baštine

Buhara i Semerkand, sa svojim veličanstvenim medresama, turbetima i arhitektonskim remek-djelima, predstavljaju otvoreni islamski muzej, jedinstven u svijetu. Ovi gradovi nisu samo svjedočanstvo prošlih civilizacija već i izvori duhovnog nura koji svijetli kroz stoljeća.

Njihova najveća važnost leži u tome što su bili dom velikim evlijama i alimima, čiji se kaburi i danas nalaze u regiji. Ovi velikani, poput Imama Buharije, Ahmeta Semerkandija, Hadže Ubejdullaha Ahrara, Hadže Jusufa, Ahmeda Jasevija, Babe Semasija, Šaha Nakšibenda, Alaedina Attara, Abdulhalika Gudždevanija i mnogih drugih – neka je Allah zadovoljan s njima – ostavili su neizbrisiv trag u islamskoj povijesti i duhovnosti. Njihov hizmet islamu bio je temelj očuvanja vjere, širenja znanja i odgoja murida koji su nastavili njihovu misiju.

To je kolijevka tesavufa, znanja, zikra, nura i rahmeta. Ovo je mjesto iz kojeg se bereket i fejz proširio na cijeli svijet, čineći ga nakon Mekke i Medine pravom džennetskom baščom na dunjaluku. Velikani ove regije učili su, podučavali, živjeli vjeru i bili sebeb da su i drugi pronalazili put ka islamu. Njihova vodilja uvijek je bio časni sunnet, koji su s ljubavlju slijedili i prenosili na druge. Njihov rad, posvećenost i moral pretvorili su četiri strane svijeta u duhovni đulistan – vrt prepun ljepote i bereketa.

Vazifa koja traje

Buhara i Semerkand i danas obavljaju istu vazifu, čuvajući tradiciju ehli sunneta vel džemata i inspirirajući generacije muslimana širom svijeta. Ovi gradovi su svjetiljke koje osvjetljavaju srca i duše, pretvarajući ih u đulistan ispunjen vjerom i ljubavlju. Njihova misija ne prestaje – inšallah, nastavit će svijetliti sve do Sudnjeg dana.

Putevi svjetlosti

Vakuf Buhara, kao nasljednik vakufa Semerkand, nastavlja ovu misiju. Slijedeći stope velikana poput imama Buharije, imama Maturidije, Abdulhalika el Gudždevanija i Šaha Nakšibenda, kuddise sirruhû, širi znanje, vjeru i duhovnost.

Buhara je svjetiljka koja nas vodi, povezuje sa svim islamskim gradovima svijeta i vodi nas na putu ka Medini i Mekki. Ova regija ostaje simbol duhovne povezanosti i svjetlosti koja osvjetljava svaki kutak islamskog svijeta.

Ummet koji je uvakufljen u hajr

Muhammdedov ummet je ummet koji je zavjetovan za hajr i činjenje dobra. Stvoren je za dobročinstvo. Gdje su muslimani tu je hajr, ljepota, lijep ahlak, pomaganje i sigurnost. Uzvišeni Allah kaže:

”Uistinu ste vi najbolji ummet, koji vjeruje u Allaha, poziva na dobro i odvraća od zla.”

Znači ovaj ummet je obavezan da ljude poziva na dobro, a odvraća od zla (emir bi’l-maruf i nehij ani’l-munker).

Zbog toga, obaveza svakog vjernika je da se zalaže za dobro. Svaki musliman može i treba da pojedinačno čini obročinstva. Međutim mjesto na kojem dobročinstvo dobija srazmjere služenja ummetu jesu vakufi, odnosno hizmeti u vakufima.

One koji hizmet čine na Allahovom putu, Allah Teala hvali u Kur’anu riječima:

”Među ljudima ima takvih, koji sebe i svoje imetke žrtvuju za Allahovo zadovoljstvo.”

Vakufi su mjesta koja su uspostavljena kako bi se osiguralo trajno činjenje dobra, što Poslanik, s.a.v.s., u hadisima navodi kao trajnu sadaku. Cilj vakufa jeste da hizmeti i služi svemu stvorenom, da pomaže, pruža ruke i previja rane.

U osmanlijskom periodu vakufi su osnovani u ime hizmeta sa raznim vazifama i dužnostima. Putem vakufa namirivane su mnoge potrebe, od ogrjeva za siromahe, dženaza siromašnih, opremanja jetima djevojaka za udaju, snadbjevanja medresa, pa do hranjenja vukova u planinama i liječenja ranjenih ptica.

U današnje vrijeme, kada je raširen džehalet i kada je došlo do velikog slabljenja vjere, formiran je vakuf Semerkand kako bi nastavio činiti hizmet ummetu i na duhovnom i na materijalnom planu.

Ovaj vakuf, koji u sebi nosi ruh Ehli Bejta i koji se istovremeno naslanja na silsilu koja vodi do hz. Ebu Bekra, tokom cijele historije islama je činio hizmet i služio ummetu. Gavsi Sani, k.s., u jednom sohbetu kaže:

”Hizmet je da žrtvuješ nefsa za ummet Muhammedov. Hizmet je da pomogneš ljudima po pitanju vjere više nego po pitanju dunjaluka. Hizmet je da se trudiš da spasiš njihov ahiret.”

Glavni hizmeti i aktivnosti Semerkanda mogu se nabrojati sljedećim redoslijedom:

1. Iršad hizmeti,

2. Hizmeti ilmu (znanju),

3. Izdanja knjiga, audio i video materijala sa islamskom tematikom u svjetlu ehli sunnet vjerovanja, na nekoliko različitih jezika,

4. Pomaganje svim ljudima, bez obzira ne vjeru, boju i naciju,

5. Organizovanje putovanja na hadždž, umru i posjete historijskim znamenitostima,

6. Pomaganje ugroženim muslimanima u zemlji i svijetu,

7. Osnivanje škola, omladinskih centara, muhabet košnica, organiziranje sohbeta i predavanja kako bi se ljudi pozvali i podučili istini,

8. Organiziranje međunarodnih platformi i aktivnosti sa ciljem pozivanja ljudi miru, bratstvu i lijepom ahlaku,

9. Proizvodnja halal hrane i osvještavanje ljudi po pitanju istog,

10. Organiziranje kermeša i poticanje ljudi da se natječu u dobru.

Biti učesnik u dobru

U hizmetu nema ”ja” postoji samo ”mi”. Za sve uspjehe u vakufskim hizmetima zaslužan je džemat, a ne pojedinac. Sve one koji hizmet čine prati dova vjernika i meleka. Stoga nijedan uspjeh pojedinac ne smije da pripisuje sebi nego da bude svjestan da su tome doprinijeli mnogi ljudi. Hizmećar je samo vesila. Kao što to Molla Džami, k.s., kaže: ”Hizmećar je kao kutljača. Kako god se putem kutljače samo jelo stavlja u tanjir isto tako je i hizmećar samo sredstvo u jednom poslu.”

Druga važna stavka jeste biti svjestan da svako dobro koje osoba čini, prije svega čini samoj sebi.  Niko ne treba da misli da hizmet ide zahvaljujući njemu nego treba da misli da on ”ide” zahvaljujući hizmetu i bereketu hizmeta.

Nijedan hizmet u vakufu Semerkand ne smije se činiti zbog ličnih, političkih ili bilo kojih dunjalučkih interesa.

Svaki korak koji se učini, čini se nakon istišare popraćen hair dovama. Svaka naša aktivnost mora da bude u skladu sa itikadom, ilmihalom i edebom. Da bude korisna, poziva dobru i podsjeća na dobro.

Svi gajreti i hizmeti moraju biti samo radi Allahovog zadovoljstva. Kao što kaže Gavsi Sani, k.s.:

”Hizmeti su radi Allahovog zadovoljstva. Sa ciljem da Allahovo naređenje bude izvršeno, da Poslanikov ummet ne bude na šteti. Izvršavajmo predano svoje hizmete. Neka nas ništa ne odvrati od toga.

Svoje hizmete ne dajte nipošto. Hizmet koji vam je dat je jedna velika blagodat. Znajte to cijeniti. Dobro ga čuvajte. Ako ovu blagodat ispustite iz ruku, više je nećete povratiti. U ovim hizmetima bivate ortaci sa Sadatima. Ovo ortaštvo (duhovna trgovina) se ne završava ni kad preselimo. Nastavlja se do Kijametskog dana, jer će ovaj put trajati do Sudnjeg dana. Svaka korist i dobro od njega ide i vama i nama i Sadatima.

Ako nešto nije radi Allaha taman i da je veliko koliko cijeli dunjaluk nema vrijednosti ni koliko je vrh igle. Ako je nešto radi Allaha čak i ako je koliko je vrh igle, ima veliku vrijednost.

Neka vaš nijet bude da radite i činite hizmet radi Allahovog zadovoljstva, jer je u hizmetu u ovom vremenu velika korist. Treba raditi danonoćno.

Cilj nam je da obradujemo Poslanika, s.a.v.s., i radit ćemo bez prestanka. Uzvišeni Allah i Sadati kiram vole onog ko radi. Nećemo raditi zbog dunjaluka, nego zbog ahireta. Hizmet je radi ahiretske opskrbe. Ahiretska odjeća nisu kefini, ahiretska odjeća je hizmet.”

 

Da li znaš za kakvim ljudima je najveća nestašica? Ako tražiš učače, doktore ili poznavaoce šerijatskog prava, naći ćeš ih puno. Ali ako budeš tražio onoga koji bi te ka Allahu, dželle šanuhu, uputio, i mahanama tvog nefsa te podučio, nećeš naći osim vrlo malo. Pa ako ti se posreći i nađeš ga, zgrabi ga s obije tvoje ruke i ne ispuštaj ga. Ibn Ataullah Iskender, k.s.

Muršid, duhovni vodič i doktor, igra neizmjerno važnu ulogu u duhovnom rastu i svaki musliman bi trebao da slijedi jednog ispravnog muršida čije djelovanje je u potpunosti u skladu sa Kur’anom i sunnetom. Muršid ne širi neku novu vjeru ili sektu, nego odgaja ljude kako bi zadobili ihlas, istinsko vjerovanje, da očiste svoja srca i sa ljubavlju da sprovode sve ono šta Allah dž.š. traži od nas u sklopu ehli-sunnetskog učenja po priznatim mezhebima.

Ako se i vi želite upoznati sa jednim ovakvim muršidom možete nam se obratiti porukom na naše stranice na društvenim mrežama ili na kontakt podatke na ovom linku: Kontakt

Muršid, duhovni vodič, igra neizmjerno važnu ulogu u duhovnom rastu i svaki musliman bi trebao da slijedi jednog ispravnog muršida čije djelovanje je u potpunosti u skladu sa Kur’anom i sunnetom.
Preporučujemo vam da pročitate ove tekstove da naučite o važnosti muršida: Zašto nam treba muršid? i Šta je to posao muršida?

Pozivamo vas na naše sohbete i druženja, prisustvovanje sohbetima i druženje nije uvjetovano vezivanjem za muršida – svi imaju pravo prisustvovati i sudjelovati u aktivnostima! Svi ste dobrodošli.
Detaljnije o duhovnom odgoju i tesavvufu pročitajte na linku: Pojava tesavvufa kao sistema.
Više o vezanju za muršida možete pročitati na ovom linku: Intisab – vezanje za potpunog muršida

Više i detaljnije o tesavvufu možete pročitati na ovim likovima:
Više o tome šta je tesavvuf i ostalim tesavvufskim temama možete pročitati i u knjizi Duhovni odgoj u Islamu gdje možete online pročitati većinu tekstova.

Slični tekstovi

Edeb i Ahlak Porodica Sohbeti

Porodica kao temelj društva

Uzvišeni Allah u Kur’an-i Kerimu kaže: ”A to što od vas stvara druge vaše i spušta među vas ljubav i
Edeb i Ahlak Sohbeti

Ahlak bratstva

Uzvišeni Allah u Kur’an-i Kerimu kaže: ”Vjernici su uistinu braća. Zato izmirujte braću i bojte se Allaha. Ne bi li